Главная   А  Б  В  Г  Д  Е  Ж  З  И  Й  К  Л  М  Н  О  П  Р  С  Т  У  Ф  Х  Ц  Ч  Ш  Э  Ю  Я  Документы
Реклама:

3

Требования христианского населения Боснии и Герцеговины об улучшении политического и экономического положения, направленные Порте

25 марта 1853 г.

1-vo. Da narod krstianski u Bosni i Erzegovini moze slobodno tursku kucu, nijvu, livadu, sumu i svaku zgradu, u jednu rijec — sve ono sto moze turcin kupiti da je to slobodno i krstianinu.

2-go. Neka se plati narodu krstianskome u Bosni i Erzegovini sve ono sto su turskoj vojski dali od onoga vremena od kada je Omerpasa u Bosnu doso 1 do sversetka ratovanja sa Cernogorzima, senizu, jecam, zoob,sieno, slamu, maslo, ovnove, derva i [taki dalje] ovo da se prozienipo ondasnjoj prodaij. A za svakoga konja koij je u ratu poginuo ili od gladilipso da se po 300 grosa plati, za svakoga vola koij je vukuci topove poginuo po 400 grosa, svakome coviku na dan po 5 grosa, a tako na svakoga konja koij je ziv osto po 5 grosa na dan, za svaka kola koja su muniziju i druge ratne potrebe prevlacili po 25 grosa na dan.

3-ce. Za moci narodu ovu korist pouzdano dostaviti potreba je ta: da sultan 5 osobitije fermana na 5 duhovnie vlasti u Bosni i Erzegovini izda tj.: l-no) na tri gvardiana od tri manastira svet[oga] Frane u Bosni; 2) na mitroppolita od Bosne; 3) na mitroppolita zvornickoga; 4) na biskupa fra Rafu Barioica u Erzegovini; 5) na mitroppolita u Ercegovini, pak da isti, po snagi spomenuti fermana, ucine popis posredovanjem svoij paroka i kapelana, od svega onoga sto je narod voijszi dao, i da se spomenute note predadu generalconsulu u Bosni, i da isti posredstvom internunziature austrinske u Zarigraclu novze primi i narodu dostavi. Svaki drugi put koij bi se preduzeoza ovo izvrsivanje, bio bi vise ubitacan nо koristan narodu krstianskome. [18] Bolje bi bilo оvo і propustiti, nego dopustiti da se ovo obversuje posredstvom kajmakama, mudira, і pomjestni sura, buduci da bi narod od isti mnogo mucen bio. U isto doba neka se obcini ljevanskoj 500 dukata zesarskie povrati sto je od njih mudir Husein-begli neprevedno uzeo, і tako і 47.950 grosa da se fratrima povrati, sto je isti Husein-beg od nijh uzeo.

4-to. Da se narodu u Bosni і Erzegovini svakome svoje oruzie povrati bez koga narod u svakome vidu mnogo strada і stetu trpi; no buduci da su mnogo oruzie dali samovoljnizima kad su na Zernu Goru isli daklen neka se takomo krstjama plati; za dugu veliku prostu pusku 120 grosa, za malu puskti 60 grosa, za sesunu 350 grosa, za geferdar 450 grosa, za svakinoz dugi 100 grosa.

5-to. Neka se Prokopie iz Bosnesto prie digne, a onaj koij bi na njegovo mjesto morao doci da mu bude data tarifa od sultana і patriarha, koliko mora godisnje od svakoga popa, od svake kuce, od svake ozenjene glave uzimati, і da se to odma mora obnarodovati.

6-to. Da se svi fermani koij su u Bosnu poslati od kada se tenzimat u Bosni proglasio prevedu na slavenski jezik і da se stampaju u Zarigradu і da jse po vise kopia u Bosnu і Erzegovinu na 5 duhovni vlasti posalje da bi ovi mogli narodu u materinskom jeziku zarsku zapovjed priobciti a ne kao sto se do sada radilo: proucivsi ferman u vezirevu konakupred nekoliko turaka — Bosnjaka, pak s njime u kessu, a po citavoj Bosni і Erzegovini narod niti znade da je ferman doso, niti sta se u njemu pise.

7-mo. Koji seljak svoje vlastite zemlje nejma, no tugiu zemlju obragiva, nek bude Slobodan od svakoga poreza sto na onu zemlju pada, buduci da je to do sada sasvim nepravedno za zemljo — djelza cinjeno, t. j. seljak koij iugm zemlju obragiva, treba da ju sa svoim volovima і gvozdjem uzore, і svoim siemenom posie, і kad mu 30 sinika zita rodi (jedan sinik tezi do 85 oka), mora od toga pervo desetinu izvaditi 3 sinika; ostadose 27 sinika, od ono 27 treba da aghi 9 sinika dade, osta njemu 18 na koje treba da plati poriz; od prilike ako je porez na onu zemlju 150 grosa treba da seljak plati loo grosa a aga 50. Osim ovoga treba da seljak dade svome aghi od siena, к up usa, kompira, graha і lana — od sviega polovinu, і to treba da na svoim konjma і о svome komadu kruha, goni ove stvari aghi, makar і 12 sahata daleko bilo. A kad aga svoje volove, gvozdja і sieme seljaku dade radi ussj[e]va tada djele sve napola, і napola і porez placaju. Ovakovim daklen postupanjem narod krstianski nikada dobro biti ne moze. Turzi silom a Prokopie knjigom, osta sirotina gola.

8-no. Da ne moze aga svoga kmeta sa zemlje dignuti dok mu nebi platio; sve ono sto je seljak sagradio kao: kucu za sebe (koju obicno aga ne gradi), klanizu za volove, pojatu za sieno, ili ako bi kakvu njivu okrcio — to da mu se sve po vriednosti plati. Do sada su se velika zla iz ovoga uzroka dogagiala, kako se і sada dogagiuju, і ako se ovoj stvari u buduce kakav bolji red ne postavi, dojsta ce veliko siromastvo sa svime obvladati.

9-to. Da unapredak ne mogu vojnizi u krscanskim kucama pribivati, od talem su mnoga zloupotreblenja, koja se izkazati ne mogu, cinjena.

АBH, GK, Op. sp., N 262. Копия.


Комментарии

1. Имеется в виду подавление Омер-пашой Латасом восстания мусульманской аристократии в Боснии в 1850-1851 гг. (см. примеч. 2 к док. 2)